16.12.2014.

Predstavljanjem knjige "Suzbijanje korupcije u Hrvatskoj u srednjem vijeku" u utorak u Matici Hrvatskoj, nevladina udruga Kultura i etika obilježila je Međunarodni dan borbe protiv korupcije, 9. prosinca

Publikaciju "Suzbijanje korupcije u Hrvatskoj u srednjem vijeku" uredio je član udruge Zorislav Antun Petrović, koji je istodobno i autor uvodnog teksta, a u knjizi su objavljeni tekstovi hrvatskih znanstvenika - povjesničara i pravnika, koji su analizirali neke od bitnih srednjovjekovnih pravnih članaka, važnih za suzbijanje korupcije.

 

Autori tekstova u knjizi su doc. dr. Tomislav Galović i doc. dr. Zrinka Nikolić Jakus s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Ozren Kosanović s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. Željko Radić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Marta Dragičević Prtenjača s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i dr. sc. Zdenka Janeković-Römer sa Zavoda za povijesne znanosti HAZU-a.

Knjiga donosi prikaz, odnosno, analizu protukorupcijskih odredbi u nekoliko najznačajnijih srednjovjekovnih akata i statuta Kvarnera i Dalmacije, od Vinodolskog zakona preko Senjskog i Riječkog statuta te Hrvatskoglagoljskog Krčkog ili Vrbničkog/Vrbanskog statuta do Korčulanskog, Zadarskog, Splitskog i Dubrovačkog i Lastovskog statuta, i pokazuje da je već prije više od sedam stoljeća na ovim prostorima počelo sustavno suzbijanje korupcije.

Projektom se prikazuje da su Vinodolski zakonik i statuti hrvatskih gradova – Rijeke, Senja, Krka, Vrbnika, Cresa, Kastva, Zadra, Splita i Dubrovnika i drugih gradova, imali širok dijapazon antikorupcijskih mjera, odnosno, mjera kojima se ograničavalo koruptivno djelovanje u vlasti i upravljanju.

 

Urednik knjige Zorislav Antun Petrović u uvodu kaže da je u brošuri na 115 stranica dan kratak pregled protukorupcijskih odredbi u Vinodolskom zakoniku te Zadarskom, Splitskom, Riječkom, Dubrovačkom i drugim statutima sa željom da se pokaže da je sustavno suzbijanje korupcije na ovim prostorima počelo još prije više od sedam stoljeća.

Ta potreba je vrlo često bila pitanje opstanka zajednice, ne samo životnog standarda i stoga su protukorupcijske odredbe bile vrlo dosljedno primjenjivane i potvrđene u praksi. Upravo je to velika vrijednost svih ovih dokumenata i šteta je da se na ovo blago zaboravilo u naše doba, kad je suzbijanje korupcije postalo, i to s pravom, jedan od prioriteta modernog društva. Treba se nadati da će neka od rješenja ponuđena u ovoj brošuri naći mjesta i u modernoj javnoj upravi jer usprkos značajnim promjenama u pravu i upravljanju zajedničkim resursima tijekom stoljeća proteklih od usvajanja ovih dokumenata, ljudska narav se nije previše promijenila', tvrdi Petrović.

Tako Zadarski statut i danas iznenađuje preciznim definiranjem sukoba interesa, određujući da, "nijedan otac ne smije biti sucem u sporovima brata ili sestre, niti nećak smije biti sucem u nekom sporu strica ili ujaka, niti tast smije biti sucem u nekom sporu zeta, niti unuk ili unuka smije biti sucem u sporovima djedovim ili bakinim ..."

 

U očuvanju pravedne vlasti, okrenute javnom dobru, nimalo ne zaostaje ni Dubrovački statut, u kojem je bilo propisano da se zabranjuje financiranje predizbornih kampanja i interesno povezivanje kod izbora za pojedina mjesta u javnoj službi.

No srednjovjekovni zakoni nisu predviđali samo kazne za nepoštenje, već su nagrađivali trud ljudi u javnim službama, i to ne samo novcem. 'Zakon grada Kastva predviđao je da se poštenom sucu i satniku omogućava pravo prvokupa kod mesara te da od opata dobiju oko 40 litara kestena, s time da mu zauzvrat moraju pružiti potporu protiv svih koji čine štetu u kestenovoj šumi. U Senjskom statutu bilo je predviđeno da suci imaju popust na meso koje su kupovali za svoje obitelji', rekao je Petrović.

17.01.2014.

Studentima Upravnog studija Veleučilišta Lavoslav Ružička predavanje o načinima suzbijanja korupcije u srednjovjekovnoj Hrvatskoj održao je Zorislav Antun Petrović, koordinator udruge Kultura i etika, u petak.

Kroz predavanje je studentima predstavljen Vinodolski zakonik, najstariji pisani pravni spomenik u Hrvatskoj u kojem je već bilo protukorupcijskih odredbi te statuti četiriju gradova: Zadra, Splita, Dubrovnika i Iloka.

Petrović je na predavanju naglasio da su vremenom protukorupcijske odredbe, primjerene tadašnjoj socijalnoj strukturi, bile dosljedno primjenjivane i, što su statuti bili bolje razrađeni, sve sofisticiranije. “Dobar dio ovih odredbi mogao bi se primijeniti i u današnjim propisima namijenjenim suzbijanju korupcije”, naglasio je Petrović.

16.01.2014.

Hrvati su više pažnje posvećivali suzbijanju korupcije u Srednjem vijeku nego što to čine danas, istaknuo je Zorislav Antun Petrović, koordinator projekta udruge Kultura i etika, na predavanju "Suzbijanje korupcije u Hrvatskoj u Srednjem vijeku" održanom na Pravnom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u četvrtak. Predavanje je održano studentima prve godine.

Već prvi hrvatski pisani pravni spomenik, Vinodolski zakonik iz 1288. godine, sadržavao je antikorupcijske odredbe primjerene onom vremenu, istaknuo je Petrović. Uz Vinodolski zakonik na predavanju su ukratko predstavljeni i Zadarski, Splitski, Dubrovački i Iločki statut, koji su vrlo detaljno razrađivali izbjegavanje sukoba interesa i mogućnosti interesnog povezivanja obnašatelja javne vlasti.

Naše web stranice koriste kolačiće kako bi vam omogućili najbolje korisničko iskustvo.

Pregledavanjem web stranice slažete se s korištenjem kolačića.