Vijesti
17.10.2018.
Šibenik
Izložba je postavljena na međunarodnoj konferenciji „Jačanje transparentnosti i odgovornosti radi osiguravanja integriteta: ujedinjeni protiv korupcije" održanoj u Šibeniku
Zorislav Antun Petrović, dr.sc. Kristian Turkalj
Izložba „Dobri stari zakoni“ Zorislava Antuna Petrovića, koordinatora projekata IKE-a, predstavljena je na međunarodnoj konferenciji „Jačanje transparentnosti i odgovornosti radi osiguravanja integriteta: ujedinjeni protiv korupcije" održanoj u Šibeniku 15. i 16. listopada, Konferenciju je pod pokroviteljstvom hrvatskog predsjedavanja Odborom ministara Vijeća Europe organiziralo Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske u suradnji s Grupom država protiv korupcije Vijeća Europe (GRECO), a okupila je preko 250 protukorupcijskih stručnjaka sa svih strana svijeta, među ostalima i 15 ministara pravosuđa. Oni su svi imali prilike vidjeti izložbu koja promovira zanimljive protukorupcijske odredbe iz srednjovjekovnih pravnih akata nastalih na području Hrvatske. Izložba, temeljena na knjizi „Suzbijanje korupcije u srednjem vijeku“, promovira rješenja koja se još uvijek premda su stara stoljećima, mogu primijeniti u bilo kojoj modernoj administraciji kako bi se smanjio rizik pojave korupcije.
Izložba je prvi put postavljena u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagreu 15. rujna 2015 i otvorio je tadašnji premijer Zoran Milanović. Nakon toga bila je postavljena u HNK Rijeka, Europskom parlamentu in Bruxellesu nakon čega je obišla Zadar, Karlovac, Split, Korčulu, Pag, Krk, Omišalj, Malinsku, Vrbnik, Cres, Vukovar, Šibenik i Trogir.
08.12.2017.
Pravni fakultet u Zagrebu
Nakon dvije godine i obilaska gotovo cijele Hrvatske izložba „Dobri stari zakoni“ proširena je novim izlošcima nastalim na temelju knjige „Suzbijanje korupcije u Hrvatskoj u srednjem vijeku II“
Igor Gliha, Željko Jovanović,
Anamarija Musa, Zorislav Antun Petrović
„Ova izložba je zgodan primjer nečega što je suprotno od uvriježenog mišljenja po kojem ljudi korupciju doživljavaju gotovo pa normalno, jer pokazuje da su svijest o korupciji, potreba za antikoruptivnim djelovanjem i dobri propisi postojali kroz stoljeća“, istaknuo je dekan zagrebačkog Pravnog fakulteta Igor Gliha otvarajući prošireni postav izložbe „Dobri stari zakoni – tradicija suzbijanja korupcije u Hrvatskoj“ u petak. Na izložbi su predstavljene najzanimljivije antikorupcijske odredbe iz srednjovjekovnih statuta nastalih na tlu Hrvatske.
Povjerenica za informiranje Anamarija Musa, inače i docentica na Pravnom fakultetu, rekla je da izložba pokazuje da su još prije gotovo 800 godina naši stari, i upravljači i građani, bili svjesni da korupcija obitava u ljudskoj prirodi i da je treba suzbijati kvalitetnim pravnim propisima i institucijama, koje će sve što je u javnom interesu otvoriti oku javnosti i ukloniti mogućnost da se u nekom zatvorenom i mračnom prostoru odvijaju nepravilnosti. "To potvrđuje odredba Statuta grada i otoka Korčule iz 1265. koja kaže: 'Kad god stignu kakva pisma Vijeću i upravi Korčule, a Vijeće u to vrijeme ne bude na okupu, uprava zajedno s vijećnicima koji se nađu u gradu da bude ovlaštena dati da se ta pisma otvore i da ih gradski kancelar pročita'", rekla je povjerenica za informiranje te podsjetila da se danas tijela javne vlasti u Hrvatskoj često pozivaju na različite razloge i uskraćuju javnosti pravo na pristup informacijama.
Željko Jovanović, predsjednik Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije podsjetio je da većina građana kao ključni problem u borbi s korupcijom prepoznaje pravosuđe te izrazio nadu da će buduće generacije Pravnog fakulteta biti uspješnije u represivnom dijelu borbe protiv korupcije. „Iz povijesti se jako dobro može učiti kako spriječiti da korupcija uništi cijelo društvo“, rekao je Jovanović. Izrazio je nadu da će se u Hrvatskoj ponovo probuditi uspavani entuzijazam u kad je riječ o suzbijanju korupcije, ocijenivši pri tom da je nakon ulaska u Europsku uniju ttaj entuzijazam splasnuo što može dugoročno imati štetne posljedice.
Autor izložbe, Zorislav Antun Petrović, odabrao je citate iz knjiga "Suzbijanje korupcije u srednjem vijeku I i II", u kojima su doc. dr. Tomislav Galović i doc. dr. Zrinka Nikolić Jakus s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, dr. sc. Ozren Kosanović s Filozofskog fakulteta u Rijeci, prof. dr. Željko Radić s Pravnog fakulteta u Splitu, prof. dr. Dalibor Čepulo i dr. sc. Marta Dragičević Prtenjača s Pravnog fakulteta u Zagrebu i dr. sc. Zdenka Janeković-Römer sa Zavoda za povijesne znanosti HAZU-a obradili 23 srednjovjekovna pravna akta nastalih na tlu Republike Hrvatske od 13. do 16. stoljeća.
Izložba će biti na Pravnom fakultetu do 22. prosinca, a njenu realizaciju podržao je Jadranski naftovod. Prvi put je postavljena u zagrebačkom HNK-u u rujnu 2015. i dosad je obišla Europski parlament te brojne gradove i općine u Hrvatskoj.
PRIOPĆENJE ZA MEDIJE (link)09.12.2016.
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu
Objavljivanjem knjige zaključena je treća faza projekta Dobri stari zakoni u sklopu kojeg Institut za kulturu i etiku predstavlja početke antikorupcijskih aktivnosti u Hrvatskoj
Marin Mrčela, Zorislav Antun Petrović,
Mirjana Matijević Sokol, Nina Ožegović, Davor Škrlec
Predstavljanjem knjige "Suzbijanje korupcije u srednjem vijeku II" šest autora Institut za kulturu i etiku obilježio je Međunarodni antikorupcijski dan u petak. U knjizi su predstavljeni statuti Novigrada, Buzeta, Bala, Vodnjana, Pule, Raba, Šibenika, Brača, Trogira, Hvara iPoljica, a suizdavači su Institut za kulturu i etiku i Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Autori su knjige profesori i znanstvenici Dalibor Čepulo, Marta Dragičević Prtenjača, Tomislav Galović, Zdenka Janeković Roemer, Ozren Kosanović i Željko Radić, urednica Nina Ožegović, a izvršni urednik novinar, aktivist i publicist Zorislav Antun Petrović, ujedno i autor projekta.
Profesorica povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Mirjana Matijević Sokol naglasila je na predstavljanju da su u knjizi prikazani statuti dalmatinskih i istarskih komuna s težištem na onim njihovim odredbama kojima se nastojala suzbiti korupcija zajednici. Ocijenila je da projekt koji je Institut za kulturu i etiku pokrenuo u suradnji s povjesničarima i pravnim povjesničarima s filozofskih i pravnih fakulteta u Zagrebu, Rijeci i Splitu podsjeća javnost kako su se već srednjovjekovne komune zakonskim odredbama borile s problemom korupcije. "Od tog problema nije imuna ni jedna politička elita od najranijih vremena pa sve do danas", istaknula je profesorica Sokol.
Također je podsjetila da su statuti nastajali ovisno o stupnju komunalnog društvenog razvoja te razine svijesti o potrebi pravnog reguliranja svekolikih oblika života u jednoj srednjovjekovnoj zajednici. Profesorica Matijević Sokol zaključila je izlaganje ocjenom da će se zahvaljujući ovoj ediciji moći učiti iz povijesti jer su neke vrijednosti vječne.
Profesor Davor Derenčinović, prodekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ocijenio je ovu knjigu iznimno važnom, podsjetio da postoji još antikorupcijskih odredbi u Hrvatskoj povijesti i izrazio nadu da će se i te odredbe naći u nekom od idućih projekata Instituta za kulturu i etiku.
Marin Mrčela, predsjednik GRECO-a, antikorupcijskog tijela Vijeća Europe, ocijenio je kako se Hrvatska može pohvaliti da je u prošlosti vodila računa o nečemu što je tako opasno te upozorio da na suzbijanju korupcije treba nastaviti raditi i u budućnosti. Davor Škrlec je podsjetio da Hrvatska ima nešto što mnogi drugi Europljani nemaju kad se priča o korupciji i ocijenio da bi se od antikorupcijskih odredbi u Hrvatskoj mogla napraviti bibilioteka.
Podsjetivši pak da se predstavljanjem knjige obilježava Međunarodni dan borbe protiv korupcije, Željko Jovanović, predsjednik Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije, prisjetio se kako je bio velik interes mladih na promocijama prve knjige "Suzbijanje korupcije u Hrvatskoj u srednjem vijeku" po školama te izrazio nadu da će tako biti i s ovim izdanjem.
09.06.2016.
Hrvatsko katoličko sveučilište
Postavljena je izložba "Dobri stari zakoni" a docent Tomislav Galović i Zorislav Antun Petrović održali su predavanje o tradiciji suzbijanja korupcije u Hrvatskoj
Tomislav Galović, Zorislav Antun Petrović
Provođenje zakona pretpostavlja i određeni sustav vrijednosti kao i moral po kojemu se oni provode, istaknuo je prorektor za organizaciju i poslovanje Hrvatskog katoličkog sveučilišta dr. Gordan Črpić otvarajući predavanje "Suzbijanje korupcije u Hrvatskoj u srednjem vijeku" u petak. Docent Tomislav Galović i Zorislav Antun Petrović su održali predavanje o protukorupcijskim odredbama u srednjovjekovnim statutima nastalim na tlu Hrvatske, a nakon toga je otvorena izložba "Dobri stari zakoni".
Prorektor Črpić je podsjetio da u Hrvatskoj ima loših i neprovedivih zakona te izrazio nadu da će suvremeni zakonodavci ponešto naučiti od "naših starih". Autor projekta Petrović počeo je izlaganje s odredbama Vinodolskog zakonika iz 1288. koje zabranjuju da supružnici svjedoče jedan za drugog na sudu, što je preveniranje sukoba interesa. Nakon što je predstavio protukorupcijske odredbe iz niza drugih statuta ocijenio je da su najjači zakoni koje ljudi nose u sebi, odnosno vlastite moralne vrijednosti i norme na čijem jačanju treba inzistirati. Po njegovoj ocjeni nitko neće uspjeti spriječiti korupciju, no već samo njeno svođenje na nižu razinu imalo bi značajne pozitivne posljedice za društvo u cjelini.
Docent Galović ukazao je na metodološke poteškoće koje se pojavljuju kad se zakone iz jednog vremena promatra iz perspektive drugog vremena. Po njegovim riječima prijelomni trenutak za donošenje statuta bio je kad se običajno pravo počelo zapisivati i uobličavati. Dalje je legislativa bila dorađivana u skladu s iskustvom u provođenju. Ocijenio je vrlo značajnim upoznavanje što je moguće šire javnosti s hrvatskom pravnom baštinom jer ona sadrži doista brojna sjajna rješenja koja se mogu primjenjivati i danas.
Nakon predavanja je u prizemlju Hrvatskog katoličkog sveučilišta otvorena izložba s najzanimljivijim odredbama usmjerenim suzbijanju korupcije koja će biti otvorena do 15. srpnja.
